Moždani udar je neurološki poremećaj koji je nastao zbog poremećaja moždane cirkulacije što dovodi do smanjene opskrbe moždanog tkiva kisikom i hranjivim tvarima. Može biti ishemijski i hemoragijski. Ishemijski moždani udar nastaje zbog ugruška koji je začepio arteriju i tako onemogućio protok krvi, a hemoragijski je uzrokovan puknućem krvne žile i izljevom krvi u okolno tkivo.

Neke od posljedica moždanog udara značajno mogu utjecati na jezične i govorne vještine, kao i na gutanje i hranjenje. Mogu se javiti afazija, dizartrija (anartrija) i/ili disfagija.

AFAZIJA
Afazija je poremećaj koji je nastao zbog oštećenja jezičnih centara u mozgu uslijed moždanog udara, traumatskog oštećenja mozga, tumora, infekcija i sl. Dvije najpoznatije vrste afazija su Brocina i Wernickeova afazija.

Ukoliko je do moždanog udara došlo u centru za razumijevanje jezika (Wernickeovo područje, stražnji dio gornje temporalne vijuge lijeve hemisfere), govorimo o Wernickeovoj afaziji. Osnovno obilježje je narušeno razumijevanje jezika, dok je proizvodnja uredna. Osobe s Wernickeovom afazijom često mnogo govore, stvaraju nove besmislene riječi, zamijenjuju riječi i slova pa im je govor često nerazumljiv. Prisutni su značajni probelmi imenovanja, čitanja i pisanja, ponavljanja. Teškoće razumijevanja ovise o težini same ozljede.

Brocina afazija uzrokovana je oštećenjem stražnjeg dijela donje temporalne vijuge lijeve hemisfere. Razumijevanje jezika je očuvano, a narušena je proizvodnja jezika, stoga se još naziva i motorička afazija. Osoba s Brocinom afazijom ne može ponavljati, spontano govoriti, čitati na glas; prisutne su teškoće u imenovanju.

DIZARTRIJA
Dizartrija je motorički govorni poremećaj nastao oštećenjem perifernog ili središnjeg živčanog sustava koji rezultira teškoćama mišićne kontrole govornog aparata. Dolazi do slabosti, inkoordinacije, paralize ili pareze govornih mišića, smetnji u snazi, brzini, tonusu mišićnih pokreta. Narušene su artikulacija, fonacija, rezonancija i prozodija.

APRAKSIJA
Apraksija je poremećaj motoričkog planiranja koji rezultira nemogućnošću izvođenja namjernih pokreta, unatoč želji i mogućnosti izvođenja pokreta. Simptomi uključuju artikulacijske pogreške (često traže pravilan položaj govornih organa za izgovor neke riječi) i narušenu prozodiju. Snaga, raspon pokreta i koordinacija su normalni kod neverbalnih oralnih pokreta.

DISFAGIJA
Disfagija podrazumijeva teškoće u gutanju, probleme u žvakanju hrane, pripremanju za gutanje, u iniciranju gutanja, tjeranju zalogaja kroz ždrijelo, te prihvatu i prijenosu hrane kroz ezofagus do želuca.

U slučaju disfagije, logoped treba procijeniti oralno–faringealne i respiratorne funkcije koje su u vezi s hranjenjem te osigurati edukaciju, savjetovanje i trening osobe s disfagijom i njenih najbližih.

PRIMJENOM MNRI^® METODE, ponovno se stimulira integracija refleksnih obrazaca kako bi se poboljšale motoričke i kognitivne vještine.

MNRI^® metoda ili neurosenzomotorna integracija refleksa je metoda dr. Svetlane Masgutove (SMEI - Svetlana Masgutova Educational Institute, USA), koja je istražila utjecaj motoričkih refleksa i senzoričke integracije na različite aspekte motoričkog, komunikacijskog, kognitivnog i emocionalnog razvoja. Osim što su ključni za preživljavanje, osobito tijekom stresa i opasnosti, urođeni primarni refleksi i refleksni obrasci predstavljaju temelj za razvoj mozga, odnosno za sve kognitivne i intelektualne procese tijekom sazrijevanja. Tijekom intrauterinog razvoja ili kasnije tijekom života, dijete ili odrasla osoba može doživjeti traumu koja onemogućava adekvatnu uporabu refleksnih obrazaca. Nakon stresnog događaja kod neke djece, primarni refleksi mogu biti zadržani dulje vrijeme nego što je uobičajeno, zbog motoričkih teškoća, teškoća u senzoričkoj obradi ili slaboj integraciji refleksa.